Embassy of the United States

Speeches, Remarks and Interviews

Close Window

Ulazak u Vijeće sigurnosti Hrvatskoj neće bitno olakšati put u NATO i EU - Robert Anthony Bradtke

enlarge photo

Ulazak u Vijeće sigurnosti Hrvatskoj neće bitno olakšati put u NATO i EU - Robert Anthony Bradtke

Američke kompanije imaju pozitivnu sliku o Hrvatskoj

RAZGOVOR: ROBERT ANTHONY BRADTKE VELEPOSLANIK SAD-a U HRVATSKOJ, O POLITIČKIM I EKONOMSKIM ODNOSIMA DVIJU ZEMALJA

Primjer je Barr, jer ako je jedna američka kompanija bila spremna uložiti dvije i pol milijarde dolara u Hrvatsku, to je svakako snažan pozitivan signal i drugim američkim tvrtkama kako se radi o ozbiljnoj zemlji u koju se može ulagati

Razgovarala Alenka JURIČIĆ

Robert Anthony Bradtke američki je veleposlanik u Hrvatskoj od srpnja prošle godine, a tijekom njegova mandata, uz ostalo, dogodili su se i prošlogodišnji susret Bush–Sanader, Barrovo preuzimanje Plive, nevjerojatna haška presuda »vukovarskoj trojci« i najnoviji ulaz Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti. O sadašnjoj poziciji i šansama Hrvatske za ulazak u NATO, stajalištu o Kosovu, ekonomskim odnosima dviju zemalja i ostalom, s veleposlanikom Bradtkeom smo razgovarali tijekom njegova posjeta redakciji Novog lista.
Možemo li reći da je hrvatsko pristupanje Vijeću sigurnosti još jedan svojevrstan korak prema članstvu u NATO-u u smislu podizanja kredibiliteta naše zemlje kao ozbiljnog partnera?
– Čuo sam premijerovu izjavu o tome kako će ovo olakšati ulazak Hrvatske u NATO i EU, no nisam siguran koliko. Naravno da će to Hrvatskoj donijeti određenu dozu prestiža i prepoznavanja i s te strane ulazak u Vijeće sigurnosti ovaj put možda doista čini lakšim. No, NATO nije UN, radi se o potpuno drukčijoj organizaciji i ono što netko mora napraviti da bi se pridružio NATO-u je drukčije negoli za ulaz u Vijeće sigurnosti. Pozivnica za ulazak u NATO dolazi naravno samo od onih zemalja koje ga čine, tako da će odluka o ulasku u NATO ići svojim tijekom, a i s EU je u biti isto. No opet, mislim da je to vrlo pozitivna stvar za Hrvatsku, za prepoznavanje njenog napretka i za to kako se je percipira u svijetu.
Kako bi se ulazak u Vijeće sigurnosti mogao odraziti konkretno na njenu poziciju u samoj regiji? Premijer Sanader je pred Općom skupštinom UN-a naglasio da će Hrvatska svoje probleme na bilateralnoj razini upravo tako i rješavati – bilateralno, bez stavljanja na dnevni red Vijeća sigurnosti?
– Mislim da je to ispravno, članice Vijeća sigurnosti moraju u toj poziciji neke svoje probleme staviti sa strane, i to njihove bilateralne probleme. Članstvo je ogromna odgovornost, jer tih 15 zemalja mora probleme sagledati sa sasvim druge, šire perspektive, dakle fokus je na tome što je u najboljem interesu svijeta. Naravno da se te države ne trebaju prestati baviti svojim problemima, no ne bi smjele svoje bilateralne probleme donositi u Vijeće sigurnosti. Dakle problem sa Slovenijom treba se riješiti između Hrvatske i Slovenije. Da se vratim na početak, Hrvatska je imala iskustvo da je bila u ratu, izašla iz rata, razvila nakon toga demokratsko društvo i ekonomiju i to su iskustva od kojh mnoge države u svijetu mogu mnogo naučiti. I tako ustvari vidim ulogu Hrvatske u Vijeću sigurnosti.

Ubrzati gospodarsku suradnju

Kako gledate na situaciju na Kosovu, koja remeti mir u regiji, s obzirom da su mnogi implicirali, a što ste i vi demantirali, da su posljednje vježbe NATO-a u Hrvatskoj bile usmjerene i prema Kosovu?
– Situacija na Kosovu je očito ozbiljna, a sada smo u situaciji, da se izrazim nogometnim žargonom, u kojoj tražimo dodatno vrijeme. Dogovorili smo dodatni period od 120 dana da nađemo rješenje koje će obje strane prihvatiti. Do sada smo odradili nekoliko krugova pregovora Srbije i Kosova, pod nadzorom EU-a, SAD-a i Rusije, no do sada ti pregovori nisu rezultirali značajnijim napretkom. Naše je mišljenje da nikako ne smijemo odustati, već inzistirati na pokušaju da dođemo do rješenja s kojim će obje strane biti zadovoljne. Mislim da bi se sve strane do 10. prosinca, za kada je postavljen rok, trebale jako potruditi oko dogovora, jer ako do tada ne nađemo zajedničko rješenje nastavljamo s Ahtisaarijevim planom. Pitali ste i za nedavne NATO-ove vježbe u Jadranu. One nemaju nikakve veze s Kosovom, ova vježba je planirana mnogo, mnogo mjeseci prije i nije nikako bila vježba koja je trebala odaslati nekakve signale. To jednostavno nije bila takva vježba.
Kakvi su američko-hrvatski ekonomski odnosi? Naime, osim Barrovog preuzimanja Plive i još nekih ulaganja, možemo reći, još uvijek nema značajnijeg investicijskog trenda od strane američkih tvrtki u hrvatsko gospodarstvo?
– Kao prvo naši politički odnosi se vrlo dobro razvijaju i mislim da po tom pitanju stojimo odlično, no, ne vidim isti tempo na razvoju ekonomskih veza. Dakle, volio bih da se taj proces ubrza, jer potencijala ima. Znamo da je bilo mnogo američkih tvrtki koje su, možda prije četiri pet godina, Hrvatsku vidjele kao zemlju u kojoj je preteško poslovati, no neke od njih sada imaju sasvim drukčiji pogled. Primjer je Barr koji je i dijelom zaslužan za taj preokret, jer ako je jedna američka kompanija bila spremna uložiti dvije i pol milijarde dolara u Hrvatsku to je svakako snažan pozitivan signal i drugim američkim tvrtkama kako se radi o ozbiljnoj zemlji u koju se može ulagati.

Riješiti se korupcije

Nedavno smo osim toga svjedočili i američkom ulasku u vlasništvo Valjaonice Sisak u čiju će se modernizaciju i ostalo vjerojatno uložiti oko sto milijuna dolara. A u Sisku se naredni tjedan otvara energana, također još jedna američka investicija. Dakle imali smo tri značajne američke investicije u prošlih nekoliko mjeseci, što ukazuje na pomak. Ako pogledate posljednje podatke Svjetske banke vidi se i da su napori Hrvatske na poboljšanju uvjeta za poslovanje imali efekta. Politički odnosi s SAD-om su dobri, Hrvatska čeka ulaz u NATO, pred ulaskom je u EU, i sve to daje američkim kompanijama pozitivnu sliku o ovoj zemlji. I nadamo se da će investicija biti sve više.
Jednom ste spomenuli kako su možda najveći problemi koje će trebati rješiti na tom putu reforma pravosuđa i pitanje korupcije?
– Dva problema na kojima će još trebati raditi, a što nije nikakvo iznenađenje za Hrvatsku i njenu Vladu, jesu pravna reforma i problem korupcije. To su problemi koji Hrvatskoj ne daju u punom smislu naprijed. Komplicirani su i nije ih lako rješavati, ni jedna država uključujući i moju, nije apsolutno i potpuno riješila ove probleme, no očito na tom polju Hrvatskoj ostaje još puno posla. Hrvatska Vlada je to prepoznala, određeni koraci su i poduzeti, ali ponovo, to su dva područja čiji bi napredak u rješavanju bio vrlo snažan element ojačavanja poslovnih veza hrvatskih i američkih tvrtki.
Što je s turističkim vezama? Amerikanci redovito posjećuju Hrvatsku, no brojke još uvijek nisu onakve kakve bismo ovdje željeli. Što biste poručili ovdašnjim turističkim radnicima, kako privući veći broj američkih gostiju?
– Američki turisti i američka industrija putovanja su otkrili Hrvatsku, o čemu mogu govoriti i iz osobnog iskustva s obzirom da velik broj mojih prijatelja i poznanika namjerava posjetiti Hrvatsku. Ovo je zemlja koja ima izuzetan potencijal i doista sve više američkih turista dolazi ovamo. Ove godine je u Zagrebu održan i skup Američkog turističkog društva i iz razgovora s njihovim članovima sam dobio informaciju kako očekuju da će u nekoliko narednih godina dvostruko povećati dolaske turista u Hrvatsku. Što se toga tiče osobno bih volio da postoji direktna avio linija iz SAD-a, premda više nije toliko problem doći ovamo, no bilo bi odlično da se možete ukrcati u New Yorku ili Washingtonu i sletjeti u Dubrovniku ili Zagrebu.

Lijepa prva godina

Nadam se da će se to ostvariti, a u svezi s time jedna od stvari na kojoj radimo kako bismo to olakšali jesu i razgovori s hrvatskom Vladom oko pitanja odnosa civilnog zrakoplovstva dviju zemalja. Naime, želimo otvoriti mogućnost kompanijama da lete bez restrikcija, što smo već postigli s mnogim zemljama, kao i s EU. Prva runda razgovora održana je nedavno u Washingtonu, mogu reći uspješno te se nadamo skoroj drugoj rundi u kojoj bismo i zaključili dogovor.
Kako ocjenjujete prvu godinu svog mandata?
– Ovo je bio, što se mene tiče, doista krasan period, prošle godine je hrvatski premijer susreo predsjednika Busha u Washingtonu, što je označilo vrlo bitan korak naprijed u našim odnosima, potom je tu obećanje predsjednika Busha da će dati potporu hrvatskom ulasku u NATO savez, osim toga niz drugih američkih dužnosnika je u međuvremenu posjetio Hrvatsku, naš dijalog je dostigao visoku razinu, sada je tu i ulazak Hrvatske u Vijeće sigurnosti... U svakom slučaju vidljiv je znatan napredak u toliko različitih područja i biti ambasador u takvom okruženju je zbilja jako lijepo iskustvo.